Bilogora je najniže, ali prostranstvom jedno od naših najvećih gora. Ona poziva da se prođe njenim skrovitim šumama, prošeta njenim mirisnim livadama između klijeti na njenim obroncima, i na taj način osjeti sva ljepota sklada prirode i vrijednih ljudskih ruku.

Cijela joj je površina pokrivena biljnim plaštom. Niži su pristranci pod vinogradima, voćnjacima i oranicama, a iznad njih je šuma, pretežno bjelogorična. Tu su mješovite šume hrasta i graba te bukove šume u kojima dominira hrast, obični grab, bukva, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen dolazi: lijeska, kurika, glog, a u sloju prizemnog rašća šumska resulja, dvolistak, kupina, malina, klokočica, salatika, lazarkinja, šumski šaš,šumarica, kozlac itd.

Sukladno ekološkoj mreži Hrvatske i Europske unije NATURA 2000, Bilogora je međunarodno važno područje za ptice (SPA, Special protection area) na kojemu se gnijezde populacije ptica koje se nalaze na popisu u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske.